Put pod nogama, vino na usnama
Naš povratak vinskoj majci najbolje je započeti u moru vinove loze. Na svega pola sata vožnje od Osijeka, središta regije koja gotovo da je sinonim za ravnicu i široka polja, nalazi se valovita planina Bansko brdo čiji prvi zapis, Mons Aureus iliti Zlatno Brdo, datira još iz vremena starih Rimljana. Ovdje se smjestio nepregledni vinograd baranjskog diva Belje te vinska cesta duga gotovo 8 kilometara kakve se ne bi posramile ni vinarije svjetskog glasa. Nakon nekoliko minuta, zaustavljamo se na Beljskom vidikovcu gdje nas čeka poveća sjenica te orijentacijska karta sa zanimljivim podacima o sortama ovog vinograda. Udahnite svježi zrak ispunjen mirisom milijuna čokota vinske loze i stotine hektara vinorodne zemlje te uživajte u impresivnom pogledu koji se pruža s dvjestotinjak metara nadmorske visine.
Bilo bi doista okrutno kada nakon ovoga taj vinograd ne bi mogli upoznati i kroz njegov završni proizvod. Put vinske ceste nastavlja se do moderne Beljske vinarije na obronku Banskog brda čiji se cjelokupni kompleks prostire na više od 10.000 m², a samo malo dalje nalazi se i naša dobro zaslužena kapljica. U središtu baranjskog vinogorja, Kneževim Vinogradima, smjestio se najstariji i najimpresivniji vinski podrum u Baranji, podrum Belje. Na etažama ovog stoljetnog prostora čuvaju se vinske sorte u većim i manjim bačvama od slavonskog hrasta te vrijedni primjerci starih butelja. Svakog punog sata, između 9 i 15 sati, ovdje će vas dočekati početak vođene ture uz degustaciju crnog ili bijelog vina. Prostor ovog podruma sagrađen je davne 1526., a povijest proizvodnje vina veže se za princa Eugena Savojskog koji je za izgon Osmanlija krajem 17. stoljeća nagrađen posjedima u Baranji. Po svom davnom začetniku, Beljska su vina danas znana i kao „Princ s Dunava“.
Surduk, bučkalice i ostale nepoznanice
Nastavimo ovaj put s mikro dozom edukacije, dakako one neformalne i popraćene punom čašom u ruci, pa se zaputimo do zbirke tradicijskih vinarskih i vinogradarskih predmeta Vinarium Borarium u pitoresknom Zmajevcu. Ova malena, ali vrijedna zbirka zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatski, a sastoji se od 156 razno-raznih eksponata, nekoć neprocjenjivog bogatstva jedne bačvarske i vinogradarske baranjske obitelji. Uz prethodnu najavu, autor izložbe i vinar Šandor Juhas upoznat će vas sa svime što njegovo šarmantno baranjsko dvorište i vinski podrum imaju za ponuditi. Među brojnim zanimljivostima nalaze se i bućkalice, maleni predmeti pomoću kojih se nekoć provjeravala razina ugljikovog dioksida u podrumu, što će vam gospodin Juhas i demonstrirati. Vino ovdje ne odbijaju ni najstroži dijetetičari, a razlog je što u njima nema dodanog šećera.
Zaputimo se zatim u istraživanje tog doista pitoresknog Zmajevca, gdje svaki vinski podrum krije zanimljivu priču. Stižemo u tzv. Katolički surduk podno kojeg se smjestila katolička crkvica. Surduci su, naime, ceste usječene u brdo, prvotno nastale prirodnim tokom vode. Njihovim bočnim stranama nižu se slatke, gotovo „hobitske“ kućice poznatije kao gatori. Prelaskom praga ovih gatora osjećat ćete se poput malene Lucy iz Narnije, jer skromna vanjština krije neočekivanu dubinu u čijem se stražnjem dijelu nalaze podrumi ukopani u brdo iliti les. Na ugodnih 12 do 15 Celzijevih stupnjeva smjestile su se brojne obiteljske vinarije koje žive u zdravoj konkurenciji. Tu su i njihove kuće za odmor te renomirani restoran Josić pred kojim redovito ključaju dva-tri lonca primamljivog fiš-paprikaša. U ovim surducima te u čitavom Zmajevcu većina vinarija nosi obiteljski naziv poput Gerštmajer, Kusić, Kalazić, Zajec ili već navedeni Josić, a tu se nalazi i vinarija Zlatno Brdo. Obiteljske su vinarije gotovo odlika ovog kraja, a mudrost, ljubav i trud koji neke od njih prenose generacijama vrijednije su od bilo kakve skupe marketinške kampanje. Potvrđuju to i nagrađivane graševine, frankovke, rizlinzi i druge sorte kojima će vas ponuditi, a nakon što se zasladite i s drugim delicijama kraja, ne sumnjamo da ćete se vrlo rado vratiti. No kako ne bi pomislili da je ovo jedino baranjsko mjesto s većom koncentracijom vinara, valja reći da ćete slični fenomen pronaći i u Suzi, malenom selu tik do Zmajevca. Uz Suzu, primjerice, vežemo vinoznalcima dobro poznate vinarije Pinkert i Kolar. Tu su i druge baranjske vinarije poput Svijetlih dvora (Karanac) ili vinarije Kovatsz (Suza) i Horvat (Kamenac), a one željne vatrenog krštenja obradovat će manifestacije poput Vinskog maratona te zimskog i ljetnog Baranja Wine and Walka gdje ćete na jednom mjestu kušati ono najbolje što ovaj zlatni komadić zemlje nudi. I što više čekati? Vratite se vinorodnim poljima, ljudskom pristupu i zaboravljenim mudrostima. Vratite se vinskoj majci Baranji.